Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je
donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27.
lipnja 1995.
Broj: 01-95-1249/ 1
Zagreb, 6. srpnja 1995.
Predsjednik Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom ureduju se pravila ponašanja i sustav mjera za
zaštitu slobodnog natjecanja na tržištu.
Članak 2.
(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na trgovačka društva, trgovca pojedinca, obrtnika i druge pravne i fizičke osobe, koje obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluju u prometu robe i usluga.
(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se odgovarajuće i na svaku pravnu i fizičku osobu koja na tržištu ostvari povremeni ili jednokratni promet robe i usluga.
(3) Ovaj Zakon primjenjuje se na pravne i fizičke osobe sa
sjedištem i prebivalištem u inozemstvu ako njihovo sudjelovanje
u prometu robe i usluga proizvodi učinak na domaćem tržištu.
Članak 3.
Poduzetnik je u smislu ovoga Zakona pravna i fizička osoba iz
članka 2. ovoga Zakona.
Članak 4.
Ovaj Zakon se ne primjenjuje na pravne i fizičke osobe kojima
je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje javnih
službi ili im je posebnim propisima utvrdeno posebno,
isključivo pravo, koncesija, i to samo u slučajevima kada bi
primjena ovoga Zakona priječila obavljanje zadaća koje su im
posebnim propisima utvrdene i zbog kojih su te osobe osnovane.
Članak 5.
(1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na ugovorne odnose nalogodavca i zastupnika ili komisionara, na odnose poslodavca i zaposlenika te na odnose koji su uredeni kolektivnim ugovorima poslodavca i sindikata zaposlenika.
(2) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na poslove i
ugovore koji nemaju učinak na domaćem tržištu, i ako se njima
ne djeluje protivno interesima drugih domaćih poduzetnika koji
sudjeluju na domaćem i medunarodnom tržištu te ako
medunarodnim ugovorima, kojih je potpisnik Republika Hrvatska,
nije drukčije odredeno.
II. NARUŠAVANJE SLOBODNOG TRŽIŠNOG
NATJECANJA
Članak 6.
Narušavanjem slobodnog triišnog natjecanja smatraju se različiti oblici sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika u prometu robe i usluga na tržištu, kao što su:
1. ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti i prešutni dogovori, uskladeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika (u daljem tekstu: sporazumi), čijim se predmetom i učinkom ili mogućim učinkom ograničava tržišno natjecanje,
2. monopolističko djelovanje,
3. povezivanje, pripajanje i spajanje poduzetnika kojima se
stvara novi i jači postojeći monopolistički i vladajući
položaj (u daljem tekstu: koncentracije).
l. Sporazumi
Članak 7.
(1) Zabranjeni su sporazumi kojima je cilj, posljedica ili mogući učinak ograničavanje ili sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja, a osobito sporazumi kojima se:
1. izravno ili neizravno utvrduju cijene robe i usluga visina i vrijeme snižavanja ili povećavanja cijena ili kojima se dovodi potrošače u nejednak položaj glede cijena,
2. medu poduzetnicima dijeli tržište ili izvori nabave robe i usluga,
3. uvjetuje sklapanje ugovora kupnjom robe i usluga ili preuzimanjem drugih obveza, koje po svojoj prirodi ili prema običajima u trgovini nemaju neposredne veze s predmetom ugovora,
4. ograničava ili nadzire obujam proizvodnje, pcodaje ili kupnje robe i pružanje ili korištenje usluga,
5. poduzetnicima koji nisu sudionici sporazuma ograničava i sprečava istraživačka i inovacijska djelatnost i primjena rezultata tih djelatnosti, ograničava i sprečava tehnološki razvitak i investiranje u te svrhe,
6. ograničava pristup tržištu ili isključuje s tržišta poduzetnike koji nisu sudionici sporazuma.
(2) Ništavi su sporazumi zabranjeni stavkom 1. ovoga članka.
Članak 8.
Ograničavanje i sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja sukladno članku 7. ovoga Zakona utvrduje se osobito uvidom i ocjenom uvjeta na tržištu, kao što su:
l. obujam i raznovrsnost ponude i potražnje robe i usluga,
2. brojnost natjecatelja i njihov udio na tržištu,
3. način opskrbe tržišta i potrošača robom i uslugama.
Članak 9.
(1) Smatra se da ne postoji ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja, sukladno članku 7. ovoga Zakona, kada sudionici sporazuma ostvaruju ukupan godišnji promet u iznosu manjem od 60.000.000,00 kuna, pod uvjetom da time ne ostvaruju više od 50% prometa na domaćem tržištu u istoj djelatnosti.
(2) Ograničavanje slobodnog tržišnog natjecanja sukladno
članku 7. ovoga Zakona, ne postoji niti kada su sudionici
sporazuma poduzetnici, čiji udio ostvarenog prometa nije veći
od 50% ostvarenoga ukupnog prometa na tržištu ili nije veći od
25% ostvarenoga ukupnog prometa na dijelu tržišta na kojem
učinak sporazuma djeluje.
Članak 10.
Sporazumi koji sadrže ograničenja s ciljem unapređenja
proizvodnje i distribucije robe i usluga, unapređenja
tehnološkog i gospodarskog razvitka, povećanja natjecateljske
snage poduzetnika na međunarodnom triištu, ne smatraju se
sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona, ako udovoljavaju i
sljedećim uvjetima: da se dogovorenim ili primijenjenim
ograničenjima ostvaruju pogodnosti unapredenja kakvoće robe i
pružanja usluga poboljšanje opskrbe tržišta, skraćivanje
tijekova distribucije robe i usluga te pogodnosti snižavanja
cijena, ukoliko njihov cilj nije kratkoročno snižavanje cijena
ispod troškova s ciljem preuzimanja ili zadržavanja
monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu.
Članak 11.
(1) Sporazumi poduzetnika, koji po svojoj prirodi i sadržaju odgovaraju nekom od ugovora: o specijalizaciji, o isključivoj distribuciji, o selektivnoj distribuciji, o isključivoj kupnji, o franchisingu i o istraživanju i razvoju, neće se smatrati sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona, ako ispunjavaju uvjete utvrđene ovim Zakonom.
(2) Sporazumima iz članka 7. ovoga Zakona neće se smatrati
niti ugovori o medusobnoj suradnji, ako predmet tih ugovora po
svojoj prirodi nema obilježje tržišnog natjecanja, ugovori o
licenci, patentima te drugim pravima industrijskog vlasništva,
koja su zaštićena posebnim propisima, ako su ograničenja
slobodnog tržišnog natjecanja sadržana u takvim ugovorima
nužna za zaštitu prava industrijskog vlasništva i ako
ispunjavaju druge uvjete utvrdene ovim Zakonom.
Članak 12.
Sporazumi iz članka 10. i 11. ovoga Zakona podnose se na ocjenu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljem tekstu: Agencija) u roku 30 dana od dana zaključenja sporazuma.
2. Monopolističko djelovanje
Članak 13.
Pod monopolističkim djelovanjem podrazumijeva se zlouporaba
monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu.
Članak 14.
(1) Zabranjena je zlouporaba monopolističkog položaja na tržištu.
(2) Poduzetnik ima monopolistički položaj na tržištu ako na tržištu nema takmaca za robu koju kupuje ili prodaje i usluge koje obavlja.
(3) Monopolistiđki položaj na tržištu može imati i više
poduzetnika, ako za odredenu vrstu robe i usluga na tom tržištu
medu njima ne postoji tržišno natjecanje.
Članak 15.
(1) Zabranjena je zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu ili na dijelu tržišta.
(2) Poduzetnik ima vladajući položaj na tržištu ili na dijelu tržišta ako je kao ponuditelj ili kupac pojedine robe ili usluga, s obzirom na svoju tržišnu snagu, u nadmoćnom položaju u odnosu na svoje takmace na tom tržištu.
(3) Vladajući položaj na tržištu ili dijelu tržišta
može imati i više poduzetnika.
Članak 16.
Poduzetnik ima vladajući položaj na tržištu ili na dijelu
tržišta sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona, ako je
njegov udjel na tom tržištu veći od 30%.
Članak 17.
Vladajući položaj više poduzetnika na triištu ili dijelu tržišta postoji ako:
1. dva poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu veći od 50%
2. tri poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu veći od 60%
3. četiri poduzetnika imaju zajednički udjel na tom triištu veći od 75%
4. pet poduzetnika imaju zajednički udjel na tom tržištu
veći od 80%.
Članak 18.
Tržišna snaga poduzetnika iz članka 15. stavka 2. ovog Zakona odreduje se utvrdivanjem:
1. udjela poduzetnika u ukupno ostvarenom prometu robe i usluga na tržištu ili dijelu tržišta,
2. gospodarskog i tinancijskog stanja poduzetnika, osobito njegove financijske snage,
3. razvijenosti prodajne mreže poduzetnika i dostupnosti izvora nabave robe i usluga,
4. povezanosti poduzetnika sa drugim poduzetnicima,
5. mogućnosti prilagodbe i izmjene ponude poduzetnika i njegove potražnje za drugom robom i uslugama,
6. poduzetnikove sposobnosti uklanjanja takmaca na tržištu
ili dijelu tržišta usmjeravanjem na druge poduzetnike i
stvaranjem prepreka drugim poduzetnicima da pristupe na to
tržište.
Članak 19.
Tržište ili dio tržišta na kojem djeluje poduzetnikova tržišna snaga utvrđuje se osobito na osnovi:
1. zemljovidnog područja poslovanja poduzetnika i na kojem je došlo do ograničavanja slobodnog tržišnog natjecanja,
2. vrste robe i usluga koje nudi poduzetnik te prisutnosti druge robe i usluga na području djelovanja tržišne snage poduzetnika, što svojom namjenom i cijenom mogu poslužiti kao zamjena robe i usluga, kojima posluje poduzetnik,
3. razdoblja trajanja vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu ili dijelu triišta te položaja potrošača u tom razdoblju,
4. drugih odgovarajućih uvjeta na tržištu ili dijelu
tržišta.
Članak 20.
Zlouporabe monopolističkog i vladajućeg položaja podu zetnika na tržištu ili dijelu tržišta nastaju:
1. namjernim izravnim ili neizravnim utvrdivanjem vrlo visokih cijena iIi privremeno niskih cijena ispod jedinične cijene koštanja s ciljem preuzimanja ili zadržavanja vladajućeg ili monopolističkog položaja,
2. diobom tržišta ili dijela tržišta po podrućjima ili vrsti robe i usluga ili po grupama kupaca,
3. primjenom različitih uvjeta za istu ili odgovarajuću vrstu poslova s razlićitim poduzetnicima, čime ih se dovodi u nepovoljan natjecateljski položaj na tržištu ili dijelu triišta,
4. nametanjem neuobičajenih uvjeta kompenzacije i plaćanja robe i usluga, kojima se ostvaruju pogodnosti i povlašteni položaj samo za jednog poduzetnika,
5. obustavljanjem ili smanjenjem obujma proizvodnje, prodaje i kupnje na štetu potrošača,
6. uzdržavanjem od prodaje robe i usluga i stvaranjem zaliha radi povećanja cijena,
7. ograničavanje tehnološkog razvoja i ulaganja,
8. sklapanjem ugovora pod uvjetom da drugi sudionik prihvati dodatne obveze koje po svojoj prirodi ili prema trgovačkim običajima nisu u svezi s predmetom ugovora,
9. sprečavanjem slobodnog natjecanja na tržištu, koristeći
vladajući položaj ili druge bespravne načine.
3. Koncentracije
Članak 21.
(1) Koncentracija poduzetnika nastaje priključivanjem, povezivanjem, pripajanjem ili spajanjem poduzetnika te stjecanjem većinskog udjela ili većinskog prava odlučivanja, sukladno odredbama Zakona o trgovaćkim društvima i drugim propisima.
(2) Zabranjena je koncentracija poduzetnika kojom se stvara
novi i jača postojeći monopolistički ili vladajući položaj
poduzetnika na tržištu, na način da se značajno ili trajno
ograničava ili ukida slobodno tržišno natjecanje.
Članak 22.
(1) Namjeru provedbe koncentracije poduzetnici su obvezni prijaviti Agenciji u slučaju kada:
l. ukupan godišnji promet svih poduzetnika sudionika koncentracije, ostvaren prodajom robe i usluga, prelazi iznos od 700.000.000,00 kuna u obraćunskom razdoblju koje je prethodilo koncentraciji,
2. ukupan godišnji promet svakog ili najmanje dva poduzetnika sudionika koncentracije, ostvaren prodajom robe i usluga, prelazi iznos od 90.000.000,00 kuna u obračunskom razdoblju koje je prethodilo koncentraciji.
(2) Prijavu iz stavka 1. ovoga članka podnose pisano svi
sudionici koncentracije ili poduzetnik koji bi provedenom
koncentracijom stekao prevladavajući utjecaj.
Članak 23.
(1) Prijava koncentracije poduzetnika iz članka 22. ovoga Zakona podnosi se Agenciji radi ocjene i upisa u Upisnik o koncentracijama (dalje u tekstu: Upisnik).
(2) Ocjenu o prijavljenoj koncentraciji Agencija je dužna donijeti u roku od šezdeset dana od dana prijave.
(3) Oblik, sadržaj i naćin vodenja Upisnika iz stavka 1.
ovoga članka propisuje ministar nadležan za trgovinu (u daljem
tekstu: ministar).
Članak 24.
(1) Pri oejeni je li koncentracija dopuštena, polazi se od sljedećeg:
1. potrebe zaštite i razvoja slobodnog tržišnog natjecanja,
2. strukture tržišta robe i usluga svih poduzetnika sudionika koncentracije,
3. postojeće i moguće buduće natjecateljske snage na tržištu poduzetnika sudionika koncentracije,
4. interesa potrošača,
5. ciljeva i učinaka namjeravane koncentracije, kao što su:
- smanjenje cijene robe i usluga,
- skraćivanje tijekova distribucije,
- smanjenje troškova prijevoza i distribucije te drugih troškova,
- unapređenje poslova nabave i opskrbe sirovinama,
- specijalizacija proizvodnje, i
- druge pogodnosti koje su u izravnoj svezi s djelatnostima poduzetnika sudionika koncentracije.
(2) Dokaze u svezi s utvrđivanjem činjenica iz stavka 1.
ovoga članka osiguravaju poduzetnici sudionici koncentracije.
Članak 25.
Ne smatra se zabranjenom koncentracijom; kada bankarska i
druga financijska organizacija ili osiguravajuće društvo, kojih
djelatnost uključuje poslove kupnje i prodaje dionica za svoj
račun ili za račun drugih osoba, dionice stekne privremeno,
radi daljnje prodaje, pod uvjetom da ih u roku 24 mjeseca izlože
prodaji.
Članak 26.
Na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencija daje
mišljenje bi li prodaja dionica, odnosno udjela adresenom kupcu,
mogla dovesti do stvaranja koncentracije koja će
ograniđavajuće utjecati na tržišno natjecanje.
III. ZAŠTITA SLOBODNOG TRŽIŠNOG NATJECANJA
Članak 27.
(1) Stručne i upravne poslove u svezi sa zaštitom tržišnog natjecanja u smislu ovoga Zakona obavlja Agencija.
(2) Agenciju osniva Sabor Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sabor).
(3) Agencija je pravna osoba.
(4) Sjedište Agencije je u Zagrebu.
Članak 28.
(1) U obavljanju poslova utvrdenih ovim Zakonom Agencija je samostalna i odgovara Saboru.
(2) Sredstva za obavljanje poslova Agencije osiguravaju se iz prorađuna Republike Hrvatske.
(3) Agencija donosi statut kojeg potvrđuje Sabor.
Članak 29.
(1) Radom Agencije rukovodi ravnatelj kojeg imenuje i razrješava Sabor.
(2) Ravnatelj Agencije imenuje se na četiri godine i može
biti ponovno imenovan.
Članak 30.
(1) Kao savjetodavno stručno tijelo pri Agenciji, osniva se Savjet za zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Savjet obavlja sljedeće poslove:
1. ocjenjuje jesu li sporazumi poduzetnika sukladni odredbama ovoga Zakona,
2. utvrđuje zloupocabu monopolističkog i vladajaćeg položaja na tržištu, .
3. ocjenjuje pzijavljene koneentracije i njihovu uskladenost s ovim Zakonom, utvrduje nedozvoljne koncentracije i prati provedbu koncentcacija,
4. razmatra prijedloge žakona i drugih propisa koji se odnose na zaštitu slobodnog i djelotvornog tržišnog natjecanja;
5. razmatra i predlaže metodološke osnove za istraživanja tržišnog natjecanja,
6. daje poticaj i prijedloge za unapredenje triišnog natjeeanja te na zahtjev i po prijedlogu ministra raspravlja i daje mišljenja o drugim pitanjima iz područja zaštite tržišnog natjecanja:
(2) Savjet predlaže ravnatelju Agencije poduzimanje mjera za
zaštitu tržišnog natjecanja u svezi s pitanjima iz stavka 1.
ovoga članka.
Članak 31.
(1) Savjet ima predsjednika i osam članova:
(2) Predsjednika i članove Savjeta imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja Agencije iz redova priznatih pravnih i gospodacskih stručnjaka s područja taštite tržišnog natjecanja.
(3) Članovi Savjeta imenuju se za razdoblje od četiri godine i mogu biti ponovno imenovani:
(4) Savjet donosi poslovnik o svom radu.
Članak 32.
(1) Članovima savjeta za rad u Savjetu pripađa novčana naknada.
(2) Visinu novčane naknade iz stavka 1. ovoga članka
utvrduje Vlada, a sredstva se osiguravaju iz proračuna Republike
Hrvatske.
Članak 33.
(1) Zahtjev za pokretanje postupka za utvrdivanje narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja i povrede odredaba ovoga Zakona mogu podnijeti:
l. strukovna i gospodarska interesna udruga poduzetnika,
2. udruga potrošača,
3. svaka pravna i fizička osoba koja ima pravni interes,
4. ministar nadležan za trgovinu.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i
ravnatelj Agencije po službenoj dužnosti.
Članak 34.
(1) U provedbi postupka Agencija je ovlaštena:
1. pisanim aktom od poduzetnika zahtijevati sve potrebite obavijesti, dostavu na uvid potrebitih podataka i dokumentacije,
2. obaviti neposredan uvid u sve poslovne prostorije i svu nepokretnu i pokretnu imovinu u vlasništvu pođuzetnika,
3. zahtijevati potrebite podatke i obavijestii od drugih osoba; koje po ocjeni Agencije mogu pridonijeti rješavanju i pojašnjenju određenih pitanja o narušavanju slobodnog tržišnog natjecanja.
(2) Poduzetnici i druge osobe, kojima sukladno stavku 1. ovoga
članka Agencija uputi zahtjev, dužni su postupiti prema
zahtjevu.
Članak 35.
(1) Za radnje kojima se sprečava ili ograničava triišna natjecanja ili zlouporabljuje monopolistički ili vladajući položaj, ravnatelj će rješenjem naložiti obustavu takvog postupanja.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se rok
za otklanjanje nedostataka prema okolnostima slučaja, odnosno
rok za ispunjenje posebnih uvjeta.
Članak 36.
(1) Za radnje nedozvoljenih koncentraeija prema članku 24 ovoga Zakona, ravnatelj Agencije rješenjem izriče mjeru zabrane daljnje provedbe koncentracije.
(2) Ako se u tijeku postupka utvrdi da je već provedena
koncentracija protivna odredbama ovoga Zakona, ravnatelj Agencije
će rješenjem odrediti mjere potcebne za uklanjanje ograničenja
tržišnog natjecanja nastalog koncentracijom i rok za uklanjanje
ograničenja.
Članak 37.
Protiv rješenja ravnatelja Agencije iz članka 35. i 36.
ovoga Zakona nije dopuštena žalba, ali nezadovoljna stranka
može po krenuti upravni spor kod Upravnog suda Hrvatske.
Članak 38.
Agencija je dužna sačiniti cjelovitu analizu stanja te
postupaka pokrenutih na temelju odredaba ovoga Zakona i o tom
dostaviti godišnje izvješće Saboru.
IV.KAZNENE ODREDBE
Članak 39.
(1) Novđanom kaznom u iznosu od 1.500.000,00 do 25.000.000,00 kuna, kaznit će se za prekršaj poduzetnik, ako
1. sklopi sporazum kojim se značajno ograničava ili sprečava sloboda tržišnog natjecanja na tržištu ili dijelu tržišta (članak 7.)
2. zlouporabi monopolistički ili vladajući položaj na tržištu ili dijelu tržišta (članak 20.),
3. sudjeluje u zabranjenoj koncentraciji (članak 24.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i
odgovorna osoba poduzetnika novčanom kaznom u iznosu od
40.000,00 do 200.000,00 huna.
Članak 40.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 10.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poduzetnik ako:
1. ne prijavi sporazum sukladno ovom Zakonu (članak 12.), 2. ne prijavi koncentraciju sukladno ovom Zakonu (članak 22. i 42.),
3: ne postupi po zahtjevu Agencije (članak 32. stavak 2.), 4.
ne postupi prema rješenju Agencije (članak 35. i 36.). (2) Za
prekršaj iz stavka 1. ovoga tlanka kaznit će se i odgovorna
osoba poduzetnika novćanom kaznom u iznosu od 30.000,00 do
150.000,00 kuna.
Članak 41.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kuna haznit će se
za prekršaj osoba koja ne postupi po zahtjevu Agencije (članak
34. stavak I. točka 3.).
V PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 42.
Poduzetnici sudionici koncentracija, koje su nastale do
stupanja na snagu ovoga Zakona, dužni su u roku 30 dana od dana
stupanja na snagu ovoga Zakona prijaviti Agenciji koncentraciju
radi upisa u Upisnik.
Članak 43.
Do osnivanja Agencije poslove iz njezine nadležnosti obavljat
će ministarstvo nadležno za trgovinu.
Članak 44.
Propis iz članka 23. ovoga Zakona donijet će ministar u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 45.
Danom stupanja na snagu ovoga Zahona prestaju važiti odredbe
članha 20. do 29. Zakona o trgovini ("Narodne novine",
br. 53/91. 77/92: i 26/93.).
Članak 46.:
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "
Narodnim novinama".
KIasa: 330-01/93-01/02
Zagreb, 27. lipnja 1995.
ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Zastupničkog doma Sabora
dr. Nedjeljko Mihanović, v. e.
Nakon izvršenog uspoređivanja s izvornim tekstom utvrđene su pogreške u Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja objavljenog u "Narodnim novinama" broj 48 od 14. srpnja 1995. te se daje
U članku 29. ispred zadnjeg stavka umjesto brojke: "(2)" treba stajati brojka: "(3)".
U članku 40. stavku 1. točki 3. umjesto riječi: ("članak 32. stavak 2.)" trebaju stajati riječi: "(članak 34. stavak 2.)".
Klasa: 330-01/93-01/02
Zagreb, 16. svibnja 1997.
Tajnik
Zastupničkog doma
Sabora Republike Hrvatske
Berislav Živković, v. r.
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 19. lipnja 1998.
Broj: 081-98-1353/1
Zagreb, 24. lipnja 1998.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
Članak 1.
U Zakonu o zaštiti tržišnoga natjecanja ("Narodne novine", br. 48/95. i 52/97.) članku 23. stavku 3. riječi: "ministar nadležan za trgovinu (u daljnjem tekstu: ministar)" zamjenjuju se riječima: "ravnatelj Agencije."
U stavku 2. riječi: "šezdeset dana" zamjenjuju se riječima: "devedeset dana".
Članak 2.
U članku 26. iza riječi: "Na zahtjev Hrvatskoga fonda za privatizaciju" dodaje se: "Republičkoga fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republičkoga fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja samostalnih privrednika Hrvatske i Republičkoga fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske".
Članak 3.
U članku 28. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
"(3) Za ostvarivanje prava i obveza iz radnoga odnosa, na zaposlenike Agencije primjenjuju se opći propisi o radu."
Dosadašnji stavak 3. postaje stavkom 4.
Članak 4.
U članku 30. stavku 2. točki 6. riječ: "ministara" zamjenjuje se riječima: "ravnatelja Agencije".
Članak 5.
U članku 33. stavku 1. točki 4. riječi: "ministar nadležan za trgovinu" zamjenjuju se riječima: "Vlada Republike Hrvatske i tijela državne uprave."
Članak 6.
Iza članka 36. dodaje se članak 36a. i 36b. koji glase:
"Članak 36a.
(1) Kada radnje narušavanja slobodnoga tržišnog natjecanja prijete nastankom izravnoga štetnog učinka za poduzetnike, odnosno pojedina područja gospodarstva ili interese potrošača, ravnatelj Agencije može u tijeku postupka rješenjem odrediti obustavu takvih postupanja, ispunjenje posebnih uvjeta ili druge mjere potrebne za uklanjanje štetnog učinka narušavanja tržišnog natjecanja.
(2) U rješenju kojim se određuje mjera iz stavka 1. ovoga članka, odredit će se i njeno trajanje.
Članak 36b.
Na temelju rješenja ravnatelja Agencije, kojim je utvrđena povreda Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, Agencija podnosi sudu za prekršaje zahtjev za pokretanje prekršajnoga postupka, zajedno s obrazloženim prijedlogom kazne."
Članak 7.
U članku 37. riječi: "članka 35. i 36." zamjenjuju se riječima: "članaka 35., 36. i 36a."
Članak 8.
Iza članka 37. dodaje se članak 37a. koji glasi:
"Članak 37a.
Agencija će rješenja donesena prema odredbama članka 35. i 36. ovoga Zakona objavljivati u "Narodnim novinama" i službenom glasniku Agencije.
U "Narodnim novinama" i Službenom glasniku Agencije objavit će se i odluke Upravnog suda po tužbi povodom rješenja Agencije objavljenih prema odredbi stavka 1. ovoga članka."
Članak 9.
U članku 39. stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:
"(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do 30% vrijednosti ukupnoga godišnjeg prihoda poduzetnika, obračunske godine koja je prethodila godini u kojoj je prekršaj počinjen, kaznit će se za prekršaj poduzetnik, ako:".
Članak 10.
Sporazumi iz članaka 10. i 11. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine", br. 48/95.), koji nakon stupanja na snagu Zakona nisu podneseni na ocjenu Agenciji, moraju se podnijeti na ocjenu u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 11.
Iza članka 41. dodati članak 41a. koji glasi:
"Članak 41a.
(1) Pravo na pokretanje prekršajnoga postupka zbog povrede odredbi ovoga Zakona zastarijeva istekom roka od 5 godina, od dana kad je prekršaj počinjen.
(2) Izrečene kazne ne mogu se izvršiti ako od dana konačnosti rješenja o prekršaju istekne 5 godina."
Članak 12.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Klasa: 330-01/93-01/02
Zagreb, 19. lipnja 1998.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Predsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
akademik Vlatko Pavletić, v. r.